Liturgija

Sveta mjesta IV. – groblja

Svaka religija poznaje pojam groblje. Kršćanstvo, obilježeno i rašireno zahvaljujući brojnim mučenicima, posebno njeguje sveta mjesta za ukop pokojnika.

Krist, prvi Mučenik, također je zaslugom Nikodema bio pokopan u grobu Josipa iz Arimateje. Krist je uskrsnuo dušom i tijelom, i zato su kršćani njegovali kult mrtvih.

 

Tijelo je bilo pokopano cijelo kako bi moglo biti spremno za uskrsnuće na Sudnji dan. Upravo poradi vjere u uskrsnuće tijela, nisu kršćani spaljivali tijela mrtvih, kako su to činili pogani, jer „tijelo je vaše hram Duha Svetoga“, kako kaže Sv. Pavao. Tako su nastali tzv. coemeteria i dormitorum.

Prvi kršćani željeli su biti pokopani što bliže uz grobove mučenika, svjedoka kršćanske vjere. Kada počinje intenzivnija gradnja crkvi, nakon Milanskog edikta, vjernici žele što bliže crkvi čekati uskrsnuće tijela i Sudnji dan.

Tako nastaju kršćanska groblja uz crkve.

Tijekom srednjeg vijeka pokojnici su se počeli pokapati i u crkvama, no kasnije je takva praksa zabranjena, a u crkvama je dopušten ukop samo papama, kardinalima, biskupima, opatima, prelatima nulliusima i članovima kraljevskih obitelji.

Po tradiciji, svako katoličko groblje mora biti dobro ograđeno i uređeno. U sredini groblja i na vidljivom mjestu mora biti raspelo, jer na groblju počivaju učenici Krista Raspetoga. Također i svaki grob mora imati kršćansko obilježje ili znak križa.

Vrata groblja moraju biti izrađena dostojno i lijepo, jer simboliziraju prijelaz u onostranost.

Groblje posvećuje biskup, jer se na groblju ukapaju vjernici čija su tijela obilježena znakom svetoga križa i hram Duha Svetoga, te će jednog dana uskrsnuti.

Nekad se na katoličkim grobljima nisu pokapali nekršteni, samoubojice i djeca umrla bez svetoga krštenja, već su se pokapali van posvećenog mjesta.

Grobovi vjernika posebno se blagoslivlju svake godine na Dušni dan, kada se Crkva sjeća svih pokojnih, i to nakon Odrješenja za mrtve i ophoda iz župne crkve u groblje.

 

Priredio: Josip Tomić, mag. theol.

 

Izvori:

–          Đ. Peček, Katolička liturgika, Zagreb, 1942.

–          Dr. D. Kniewald, Liturgika, Zagreb, 1937.

–          Tridentski sabor, Dekret o svetim slikama

–          Drugi Vatikanski sabor, Dokumenti

–          Katekizam Katoličke Crkve