Bogoslovno sjemenište

Proslava 70. godišnjice Sjemeništa

Povodom 70. godišnjice Sjemeništa u Rijeci i 390. godišnjice isusovačke gimnazije i fakulteta u Rijeci u katedrali sv. Vida u Rijeci u nedjelju 2. travnja održan je program pod nazivom „Častimo te Križu sveti“. Program kakav do sada nije organiziran u riječkoj prvostolnici i koji je oduševio sve koji su do posljednjega mjesta ispunili riječku Katedralu organizirali su Nadbiskupijska škola za crkvenu glazbu, Povjerenstvo za  crkvena kulturna dobra i katedrala sv. Vida.

Riječka prvostolnica izgrađena je na mjestu gdje se nalazila mala jednobrodna crkvica posvećena istoimenom svecu, a isusovci su započeli graditi crkvu 1638., rekao je crkveni povjesničar doc. dr. sc. Marko Medved govoreći o povijesti Katedrale. „Iako posvećena tek sto godina kasnije, 1742. g. od strane pulskog biskupa Balbija, biskupiji kojoj Rijeka pripada do konca 18. st., isusovci koriste crkvu već dvadesetak godina poslije polaganja kamena temeljca jer je svetište bilo gotovo. Prvotni projekt ove kružne crkve nije predviđao galeriju, ali uspjeh isusovačkih škola i nagli ekonomski uspon grada početkom 18. st. presudili su u odluci za prostranijom i galeriju bogatijom crkvom. Veličina ove crkve izravno je povezana uz njezinu namjenu. Naime, bila je to školska, akademska crkva, vezana uz ustanove koje je ova redovnička ustanova otvorila i vodila u Rijeci počevši od 1627. do 1773., na mjestu na kojem se nalazimo, preko područja današnje policijske uprave i škole Nikole Tesle. Bili su to: Kolegij, sjemenište, gimnazija i visoka škola. Kao svoje početke, na te se ustanove danas pozivaju Prva riječka hrvatska gimnazija, Sušačka gimnazija, Sveučilišna knjižnica i samo Sveučilište u Rijeci.“

Dodao je kako je na blagdan sv. Cecilije 22. studenog 1627. otvorena u Rijeci gimnazija Družbe Isusove. Više škole bile su Teologija i Filozofija. Riječki isusovački kolegij 1633., poveljom kralja Ferdinanda II., dobio je građanska prava i povlastice koje su imali članovi drugih akademija i sveučilišta u Srednjoj Europi, poput onih u Grazu ili Beču.

„Osnutak novoga sjemeništa, na što je katoličke biskupe obvezivao Tridentski sabor, bilo je moguće ostvariti tek početkom 19. stoljeća. Tako se u Senju osniva sjemenište u kojem nastava započinje akademske godine 1806./1807. godine. Ono će, s kraćim prekidom, djelovati do pred Drugi svjetski rat. U listopadu 1947. na Belvederu u Rijeci uspostavlja se Visoka bogoslovska škola i međubiskupijsko sjemenište za Crkvu na prostoru današnje Riječke metropolije.“

Govoreći zašto je u središtu proslave korizmeni koncert, kao razlog je naveo da su isusovci svojim dolaskom dali zamah korizmenoj pobožnosti, onom što danas nazivamo pasionskom baštinom: čašćenju Čudotvornog raspela na glavnom oltaru, izgradnjom Kalvarije na brdu prema Kozali, uspostavom više bratovština itd.

U središnjem dijelu programa održan je meditativni koncert gregorijanskih napjeva Velikoga tjedna i korizmenog vremena te improvizacija na orguljama u izvedbi Milana Hibšera, prof. (orgulje), Riječkog nadbiskupijskog zbora, Zbora bogoslova te mr. art. Andrejka Srdoč (dirigentica). Visokom umjetničkom doživljaju dodan je i duhovni karakter meditacijama koje je pripremio p. Vatroslav Halambek, SJ., a sveukupnu sliku zaokružilo je sudjelovanje obnovljene Bratovštine Čudotvornog raspela iz katedrale sv. Vida.

Dugotrajnim aplauzom na kraju programa nagrađeni su organizatori i izvođači, dok je o cijelom programu rektor Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“ u Rijeci, vlč. dr. Marko Tomljanović kazao da moramo izreći zahvalnost na divnim trenucima koje su izvođači priredili publici. Govoreći o proslavi visokih jubileja istaknuo je da kad vidimo što je ostalo danas znamo da bez križa i Krista nema budućnosti jer ono nas vodi ka uskrsnuću. Izrazio je nadu, ali i potaknuo organizatore da se ne zaustave na jednoj izvedbi ovakvog programa, nego da isti postane tradicionalan u vremenu korizme.

Like this Article? Share it!

Komentari su zatvoreni.