Intelektualna formacija

Razgovor sa p. Markom Stipetićem MSC, misionarom u Rusiji

*P. Marko MSC, molim Vas da se na početku ovog našeg razgovora predstavite našim čitateljima!

Katolički sam svećenik u kongregaciji Misionara Srca Isusova. Deset skoro zadnjih godina studirao sam i djelovao u različitim zemljama svijeta od Sjedinjenih Država, Austrije, Brazila, Njemačke do Rusije gdje se trenutno nalazim. Inače sam rođen u Zagrebu gdje sam i pohađao osnovnu i srednju školu te sam u zagrebačkoj katedrali i zaređen za svećenika 2008 godine.

Blaženi Ivan Merz (1896. – 1928.): uzor hrvatske mladeži

Blaženi Ivan Merz rodio se u Banjoj Luci, 16. XII. 1896. godine. Odgajan je u liberalnoj sredini. Gimnaziju s maturom završava 1914. godine u Banjoj Luci. Po želji roditelja kroz tri mjeseca pohađa Vojnu akademiju, a potom počinje studij u Beču. Prvi svjetski rat prekida mu studij. Mobiliziran je i poslan na bojište. Proživljava sve patnje rata na fronti u Italiji od 1916. do 1918. U susretu s trpljenjem doživljava potpuno obraćenje Bogu. Nakon rata, 1919., nastavlja studij književnosti u Beču i potom studira u Parizu na Sorboni i Katoličkom institutu od 1920. do 1922., gdje već provodi svetački život. Iz Pariza piše majci: »Katolička vjera je moje životno zvanje«. Po završetku studija dolazi u Zagreb 1922. i postaje profesor francuskoga jezika i književnosti na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Doktorirao je 1923. na Zagrebačkom sveučilištu disertacijom pisanom na francuskom jeziku o utjecaju liturgije na francuske pisce.

Sv. Ivana Orleanska

Jedva da je koja žena tako presudno utjecala na povijest svoje domovine i naroda kao Jeanne D’Arc (Ivana Arška), jednostavna seoska djevojka, koja sa 17 godina života stade na čelo francuske vojske te u nevjerojatnom vojnom pohodu oslobodi svoju domovinu od vlasti tuđinca, a nakon dvije godine, upavši u ruke neprijatelja, bude osuđena i spaljena na lomači. Kratak život od 1412–1431, ali kako neobičan i tragičan! Njezina se tragika pretvorila ipak u trijumf, jer ju je Crkva g. 1909. proglasila blaženom, a g. 1920. svetom.

Ima li smisla trpljenje?

U vrijeme sve brojnijih zagovornika eutanazije, za agenciju Zenit o patnji govorila je Maria Grayia Marciani, profesorica neurologije na fakultetu za medicinu sveučilišta Tor Vergata. Na patnju u životu posvema različito gledaju vjernici i nevjernici. Vjera je besplatni Božji dar čovjeku. Tko ga prihvaća, u ovome slučaju vjernik, živi po vjeri i u njoj nastoji otkriti smisao i vrijednost patnje; oni koji pak odbacuju vjeru, odnosno nevjernici, kako veli sveti Pavao u Prvoj poslanici Timoteju, doživjeli su brodolom vjere, nikada neće shvatiti značenje patnje i uvijek će ići putom očaja. Frankl tvrdi da patnja ne uništava čovjeka nego da ga uništava besmislena patnja. Razumije se da je problem za „krhku osobu i za djelatnika“, u traženju smisla trpljenja, u otkrivanju vrijednosti patnje – primijetila je profesorica.

Razgovor s don Antom Bakovićem, jedinim živućim svjedokom stravične smrti sestara Drinskih mučenica

Na tlu Bosne i Hercegovine uskoro će se slaviti beatifikacija Drinskih mučenica. Postupak je okončan pri Kongregaciji za kauze svetih u Rimu koncem prošle godine, a neposredno pred godišnjicu njihove smrti koja se obilježava 15. prosinca. Mjesec dana kasnije Sveti Otac potpisao je dekret i sestre Jula Ivanišević, Krizina Bojanc, Antonija Fabjan, Bernadeta Banja i Berchmana Leidenix su i službeno postale nove blaženice Crkve. Ostala je još samo svečanost beatifikacije koja će biti upriličena u sarajevskoj Zetri 24. rujna ove godine.

Crkva i njezina svetost

Svetost je glavni cilj svakog kršćanina, podsjetio je nadbiskup Rio de Janeira Orani João Tempesta pišući o svetosti Crkve. Nadbiskup je rekao da je Crkva i sveta i grješna; sveta jer ju je ustanovio Krist i obdario svim sredstvima spasenja, grješna u svojim članovima, koji još hode u polutami i nisu se sasvim obratili – objasnio je nadbiskup Tempesta.

Humor bl. Ivana XXIII.

Sablažnjiva figura?

Za vrijeme Pija XII. u maloj je Vatikanskoj Državi nastao nepisan zakon koji se prozvao “Canalijeva doktrina”
(po kardinalu Nikoli Canaliju). Prema tom zakonu nitko nije smio biti prisutan za vrijeme papinih šetnji u Vatikanskim vrtovima. Za vrijeme jedne šetnje pape Ivana jedan ga protokolski službenik upozori, kako svaki njegov korak neprestano dalekozorima prate turisti s kupole Petrove crkve. Neka barem zabrani tu radoznalost gledatelja. Ali Papa će na to: “Pa neka gledaju! Valjda još vrijedim toliko da me netko pogleda…Ili sam možda ja sablažnjiva osoba?”

Dekret o herojskim krjepostima časnog sluge Božjeg pape Pija XII. – 19.12.2009.

(Dekret o herojskim krjepostima časnog sluge Božjeg pape Pija XII. – izdan 19.12.2009.)

DECRETUM SUPER VIRTUTIBUS

« Dabo vobis pastores iuxta cor meum, et pascent vos scientia et doctrina » (Ier 3, 15).

Sanctos inter et sapientes pastores, quos Spiritus Sanctus Dei Populo dedit, haud dubie Summus Pontifex Pius XII est recensendus, qui, divinum Pastorem vestigiis sequens, Ecclesiae humanaeque familiae magna caritate et sollicitudine, vasta doctrina, evangelica prudentia et plena erga munus illi divinitus commissum fidelitate inserviit.