OBAVIJESTI I AKTUALNOSTI

ZAPOČELA AKADEMSKA GODINA

NA VISOKOJ BOGOSLOVNOJ ŠKOLI U RIJECI

 

Pozdravnim govorom rektora Visoke bogoslovne škole izv. prof. dr. sc. Nikole Vranješa, te blagoslovom i molitvom, u četvrtak 1. listopada započela je nova akademska godina na VBŠ-u. U dvorani na drugom katu Bogoslovnog sjemeništa ‘Ivan Pavao II.’ programu su nazočili članovi Uprave VBŠ-a i Bogoslovnog sjemeništa, te profesori i prvi studenti:  Matija Luketić, Mario Đurić i Andrija Petrović. Primarno poslanje VBŠ-a je školovanje budućih svećeničkih kandidata koji će predavanja slušati u prostorima Bogoslovnog sjemeništa “Ivan Pavao II.” u kojemu se nalazi i Uprava VBŠ-a.

 

Svjesni važnosti ove ustanove i djela koje je ona započela s novom akademskom godinom, izv. prof. dr. sc. Nikola Vranješ podsjetio je na trud koji je uložen kako bi se osigurali svi uvjeti za djelovanje VBŠ-a u Rijeci. Osim toga, Uprava, uz redovne aktivnosti, zauzeto radi na izradi i budućem usvajanju drugih važnih akata poput Pravilnika o studiranju i Pravilnika o praćenju kvalitete.  “Iako se u ovome kratkom trenutku ne možemo vraćati na cijelu povijest naše ustanove koja u novije vrijeme u neprekinutom kontinuitetu seže do 1947. godine, ipak treba posebno naglasiti da se nakon 25 godina djelovanja ove ustanove u fuziji s područnim studijem Teologije u Rijeci koji se doskora gasi, danas nalazimo na sasvim osobitoj prekretnici. Nastavljamo, naime, samostalno naše nastavno-znanstveno poslanje na kanonskom području, sa sviješću da bi bez naše ustanove u budućnosti došlo u pitanje postojanje Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci, a s time i školovanje budućih svećenika u ovom nadbiskupijskom i metropolijskom središtu.” Dodao je da bi time došlo do osiromašenja Crkve u gradu Rijeci, kao i cijelom širem riječkom području i onim područjima koje gravitiraju  Rijeci. Bez ove ustanove u budućnosti je nezamislivo sustavno i sređeno katoličko filozofsko-teološko prezentiranje u društvu i kulturi ovoga grada, istaknuo je dr. Vranješ.

Na kraju je izrazio zahvalnost svima zaslužnima za nastavak kanonskog poslanja Visoke bogoslovne škole u Rijeci, prije svega inicijatoru, riječkom nadbiskupu mons. dr. Ivanu Devčiću te tajnici dr. sc. Nataliji Bogović na uloženom trudu u pripremama za početak novog razdoblja VBŠ-a i doprinosu u svladavanju prepreka na koje su na tom putu nailazili. Riječi zahvale na podršci uputio je i upravi Bogoslovnog sjemeništa na čelu s rektorom mr. sc. Mariom Gerićem i svim bogoslovima koji se ne školuju na VBŠ-i, ali daju nesebičnu podršku VBŠ-u. Na kraju je zahvalio profesorima, te prvim studentima koji su Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci darovali svoje povjerenje. „Vaš dolazak znači početak nečega novog, te neobično važnog i lijepog. Zato osobito vama, u ime svih nas, želim sretan i blagoslovljen početak obrazovanja na VBŠ-u u Rijeci, a svim nastavnicima i djelatnicima puno duha i mudrosti u ostvarivanju povjerenog nam crkvenog poslanja,“ kazao je dr. Vranješ.

Nakon ovog službenog dijela kojim je obilježen početak nove akademske godine na VBŠ-u, svi su sudjelovali na misi koju je u povodu početka nove akademske godine na VBŠ-u i Teologiji u Rijeci u kapeli Bogoslovnog sjemeništa predvodio riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić.

 

ODRŽAN  TEOLOŠKO-PASTORALNI SEMINAR

ZA SVEĆENIKE I REDOVNIKE RIJEČKE METROPOLIJE

 

Pandemija Covid-19 zasigurno je bila jedan od razloga koji je utjecao na izbor teme Teološko-pastoralnog seminara (TPS) za svećenike i redovnike Riječke metropolije. Seminar pod naslovom “Briga za zdravlje i kvaliteta života kao teološko-pastoralni imperativ“ održan je 28. rujna u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci u organizaciji Visoke bogoslovne škole. Unutar vremena i društva u kojem se tjelesno zdravlje postavlja gotovo kao apsolutna vrijednost, pandemija Covid-19 ljudski je rod suočila s ranjivošću tjelesnog zdravlja i postala kulturni fenomen s brojnim društvenim posljedicama. One su bile vidljive i na samom seminaru koji je održan sa znatno manje sudionika no inače i u skraćenom obliku, ali na njega su ipak došli biskupi metropolije, riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, krčki biskup mons. Ivica Petanjak i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. Tema TPS-a dalje će biti razrađivana na skupovima svećenika Riječke metropolije tijekom pastoralne godine.

“Kada govorimo o zdravlju uglavnom prvo pomislimo na tjelesno zdravlje, ali nama svećenicima kao i vjernicima jednako je važno i duhovno zdravlje“, rekao je na početku susreta riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić. „Moramo imati na umu i jedan i drugi aspekt zdravlja jer su neraskidivo povezani. Moramo se zapitati kako molimo, svjedočimo ljubav prema bližnjemu, podučavamo o sakramentima, prenosimo duhovnost. Sve su to važni aspekti duhovnog zdravlja“, rekao je nadbiskup.

Dr. sc. Nikola Vranješ govorio je o kvaliteti života iz teološko-pastoralne perspektive. „Tema kvalitete života nije baš prisutna u teologiji i pastoralu, za razliku od civilnog društva u kojemu se gotovo apsolutizira i prikazuje kao vrhovno dobro.“ Dr. Vranješ je objasnio kako teologija zdravlje shvaća kao Božji dar za služenje i ostvarivanje poslanja. Zdravlje tako u teologiji nije apsolutna vrijednost, ono se uvijek promatra u kontekstu spasenja. „Ne treba ga panično tražiti, kao niti zanemarivati. Zdravlje i kvalitetan život kojeg Bog želi za nas potrebno je uklopiti u cjelinu koju nazivamo spasenje.“ Objasnio je da čovjek, da bi vodio kvalitetan život, mora živjeti u svim svojim sastavnicama: tjelesnoj, psihičkoj, kulturnoj, duhovnoj i društvenoj. „Mnogi još uvijek pod pojmom kvalitete života podrazumijevaju ono osnovno: odmor, hranu i higijenu. No, čovjek je i kulturno i duhovno biće. Ne bi trebao zanemarivati i sve pozitivne aspekte kulture u kojoj živi, kao npr. glazbu, film ili bavljenje sportom, kao niti svoju duhovnu sastavnicu.“

Mr. sc. Maksimilijan Buždon dao je svećenicima korisne smjernice kako brinuti o zdravlju, odnosno kvaliteti života. Ona je usmjerena na cjelovitu ljudsku osobu. „Zbog toga je svećeniku važno obratiti pažnju na duhovni život, odmor, socijalnu podršku i tjelesnu aktivnost. To su sve zaštitni faktori zdravlja“, objasnio je. „Svećenik brine ne samo za svoje zdravlje nego i za zdravlje drugih, a to se posebno očituje u sakramentima ispovijedi i bolesničkog pomazanja“, dodao je Buždon.

O pojmu zdravlja u Bibliji govorio je dr. sc. Tomislav Zečević istaknuvši da u biblijskom smislu čovjekovo zdravlje nije potpuno ako nije pronašao svoje mjesto i poslanje koje mu je Bog odredio. O zastupljenosti teme zdravlja u školskom vjeronauku govorila je predstojnica katehetskog ureda Riječke nadbiskupije dr. sc. Ksenija Rukavina Kovačević. Ustvrdila je da je poučavanje o zdravlju važan dio razvoja i učenja čovjeka iako izravnih sadržaja u vjeronauku nema mnogo, što otvara prostora za njihovo povećanje. „Zdravlje je međupredmetna školska tema, a vjeronauk je jedan od predmeta koji se njome bavi“, rekla je predstojnica, objasnivši da se o zdravlju u nastavnom programu govori povezano s temom odgovornosti prema sebi, drugima i prirodi.

O utjecaju askeze i duhovnosti na zdravlje govorili su dr. Franjo Mijatović i dr. Natalija Bogović. Dr. Mijatović je, govoreći o askezi kao vježbi, ustvrdio da je ona nužna jer bez vježbanja nije moguć uspjeh. „Cilj je kršćanske askeze biti suveren nad sobom i kao takav služiti drugima“, rekao je. Odnos duhovnosti i stresa obrnuto je proporcionalan, naime duhovnost može pomoći u suočavanju sa stresom, objasnila je dr. Bogović. „Cilj kršćanske duhovnosti je susret s Kristom. Taj susret može čovjeku dati smjer i motivaciju koji pomažu da se čovjek uspije bolje nositi sa stresom.“

S tim se složio i dr. Đuliano Trdić u posljednjem izlaganju govoreći o fenomenu „burnout-a“, ‘izgaranja na poslu’ koje može biti opasno po zdravlje i život. „Taj fenomen pretjeranog rada, profesionalnog sagorijevanja, izraženiji je kod istočnih kultura, u Japanu, Koreji i Kini, ali je prisutan i u našem društvu. Posebno se to odnosi na svećenike“, rekao je dr. Trdić. „Zato je za svećenika važna razina duhovnosti, ona je protektivni faktor. Važna je i molitva; dokazano je da što više netko moli toliko kod njega opada razina stresa.“

 

IZMIJENJEN NAČIN ODVIJANJA TPS-A ZA SVEĆENIKE I REDOVNIKE

Budući da se epidemiološka situacija vezana za pandemiju koronavirusa u našoj domovini bitno promijenila,

Teološko-pastoralni seminar za svećenike i redovnike Riječke metropolije odvijat će se na predviđeni datum 28.9.2020. godine na izmijenjeni način.

To znači da se skup neće održati u prostorima Katoličke O.Š. ‘Josip Pavlišić’, nego u velikoj dvorani nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci, na adresi ‘Ivana Pavla II.’ 1.

Skup će se održati samo u dva bloka predavanja, nakon kojih je predviđena rasprava, te zajednički domjenak u holu i malom dvorištu ordinarijata u 13.00 sati.

Iz svake biskupije u metropoliji dolaze samo predstavnici klera, tj. do deset mlađih svećenika bez zdravstvenih poteškoća, kako to odrede pojedini ordinariji za svoje biskupije.

Tema TPS-a potom se nastavlja razrađivati na skupovima svećenika tijekom pastoralne godine.

Sve sudionike pozivamo da se obvezno pridržavaju svih važnih i poznatih epidemioloških mjera zaštite od širenja virusa.

 

JESENSKI UPISNI ROK ZA NOVU AKADEMSKU GODINU 2020./2021.

Prijava, motivacijski test i motivacijski razgovor održat će se 14. rujna 2020. s početkom u 9.00 sati.

Za pristupnike koji polažu razredbeni ispit, motivacijski test i razgovor održat će se 15. rujna 2020. u 9.00 sati.

Upisi u I. godinu održat će se 16. rujna 2020. u 9.00 sati.

 

 

UPISANI PRVI STUDENTI NA VBŠ U RIJECI

Nakon provedenog razredbenog postupka, 1. srpnja o.g., na VBŠ upisana su prva trojica studenata, kandidata za svećeništvo iz zajednice Omnia Deo: Matija Luketić, Mario Đurić i Andrija Petrović. S njihovim upisom VBŠ je započela s glavnim dijelom svoga poslanja, tj. s ostvarivanjem školovanja svećeničkih kandidata. Novi su studenti prije upisa primljeni u Bogoslovno sjemenište ‘Ivan Pavao II.’ kao kandidati Riječke nadbiskupije. Za nadati se da će im se na ovome putu pridružiti i drugi zainteresirani kandidati za svećeništvo na jesenskom upisnom roku, sredinom rujna o.g.

 

 

LJETNI UPISNI ROK ZA NOVU AKADEMSKU GODINU 2020./2021.

Prijava, motivacijski test i motivacijski razgovor održat će se 1. srpnja 2020. s početkom u 9.00 sati.

Za pristupnike koji polažu razredbeni ispit, motivacijski test i razgovor održat će se 2. srpnja u 9.00 sati.

Upisi u I. godinu održat će se 3. srpnja u 9.00 sati.

 

 

ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA VIJEĆA VISOKE BOGOSLOVNE ŠKOLE U RIJECI

U Bogoslovnom sjemeništu “Ivan Pavao II.” u Rijeci u ponedjeljak 11. svibnja 2020. održana je konstituirajuća sjednica Vijeća Visoke bogoslovne škole u Rijeci, čime je kanonski nastavljeno djelovanja Škole bez Područnog studija Teologije u Rijeci, a počevši s idućom akademskom godinom.

S ovom sjednicom nastavlja se kanonski status i kanonsko poslanje Visoke bogoslovne škole, dok se integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij na Područnom studiju Teologije u Rijeci gasi zaključno s akademskom godinom 2023.-2024. Visoka bogoslovna škola s ovom akademskom godinom  2020./2021. g., u kojoj će na njoj biti upisani prvi studenti, nastavlja svoj rad bez područnog studija Teologije u Rijeci s kojim je povezana na građanskom području od 1995. godine.

Na sjednici je izabrana uprava škole na čelu s rektorom izv. prof. dr. sc. Nikolom Vranješom i zamjenikom rektora dr. sc. Franjom Mijatovićem. Njih, kao i ekonoma škole vlč. Ivana Milardovića potvrditi će riječki nadbiskup i veliki kancelar škole mons. dr. Ivan Devčić.

S obzirom da je primarno poslanje Visoke bogoslovne škole u Rijeci školovanje bogoslova, kao i činjenica da je ista prema crkvenim dokumentima usko vezana uz riječko Bogoslovno sjemenište, predavanja će se održavati u prostorima Bogoslovnog sjemeništa “Ivan Pavao II.”  U sadašnjoj zgradi Teologije u Rijeci, u kojoj se nalazi i Katolička osnovna škola “Josip Pavlišić”, nastavit će se održavati predavanja za studente koji još uvijek studiraju na Teologiji u Rijeci, kao i djelovanje Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu, Metropolitanskog pastoralnog instituta i tečajevi priprave za brak. Također, u prizemlju zgrade u uporabi će ostati dvorana za održavanje simpozija, skupština i susreta sličnog tipa. Prvi bogoslovi na Visoku bogoslovnu školu bit će, prema dosadašnjoj praksi, upisani već u lipnju ove godine na prvom upisnom roku, a drugi u rujnu. Predavanja će početi početkom listopada.

Povijesne činjenice govore da Visoka bogoslovna škola postoji od 1947. godine kada je Sjemenište iz Senja prebačeno u Rijeku i kada je Rijeka dobila veći pastoralni značaj na ovim prostorima. Komunističke vlasti nasilno zatvaraju Bogoslovno sjemenište i Školu 1955. godine, no djelovanje se nastavlja u Pazinu na Visokoj teološkoj školi do 1966. godine. Godinu dana kasnije, 1967. Škola se vraća u Rijeku i do 1995. neprekinuto djeluje, a svojevremeno uz Školu djeluje i Institut za teološku kulturu laika. Početkom ’90. godina prošlog stoljeća uvodi se vjeronauk u školski sustav čime se javlja veliko zanimanje vjernika laika za studiranje i pristupanje Visokoj bogoslovnoj školi. Zbog toga se tražio način kako da se školovanje u toj ustanovi, koja je imala samo crkveni karakter i bila kanonski ustrojena, organizira da bude priznata na državnoj razini i da osobe koje to obrazovanje završe mogu predavati vjeronauk u školi. Osim toga, želja je bila ponuditi veću kvalitetu studija za laike i svećeničke kandidate. Uz svoj kanonski status, 1995. godine Visoka bogoslovna škola na građanskom području postaje područni studij KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i otada do 2020. godine djeluje na dva područja: kanonskom i građanskom. S održanom konstituirajućom sjednicom Vijeća Visoke bogoslovne škole u Rijeci kanonski je nastavljeno djelovanja Škole bez Područnog studija Teologije u Rijeci.